BACK DOOR Boletin Lia-Foun Kona ba Timór Loro Sa’e
Uma-fatin (pájina primáriu) | Lia-tetun | Lia-indonézia | Lia-portugés | Buka website ne’e
"Situasaun Taxa iha Timor Loro Sa’e komplikadu teb-tebes. Lei ba taxa nian hosi Indonejia sei la’o hela desde UNTAET hahú, maibe la iha administrasaun taxa nebe la’o atu kolekta hosi vendedor no individual sira, ... Regulamentu UNTAET 2000/32 konfirma katak laiha taxa seluk ruma nebe tenke kolekta wainhira UNTAET to’o iha Timor Loro Sa’e. ... Prinsipiu baziku hosi kaixa jeral taxa nian iha fatin hotu-hotu mak taxa tenki selu iha fatin nebe osan simu ba, duke hetan hosi rai na’in. ... Tanba empregadu ONU la selu impostu, miliaun nuluan dolar bar-barak nebe preciza teb-tebes ba povu Timor Loro Sa’e mak la iha. ... Oituan liu, UNTAET tenke suporta fo aten brani ba planu kontribuisaun empregadu oluntariu hodi suporta governu nebe foin hamriik." La’o Hamutuk, Instituto Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitoring Reconstrucao

Boletim La'o Hamutuk

Vol. 2, Nos. 1-2 Abríl 2001  [pdf 280k]  http://www.etan.org/lh/PDFs/lhbl2n1t.pdf

Vizaun Jeral Hosi Fundu Ba Rekonstrusaun Timor Loro Sa’e

La’o Hamutuk, Instituto Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitoring Reconstrucao


Iha Boletim Laran ...

http://www.etan.org/lh/PDFs/lhbl2n1t.pdf  [pdf 280k]



Taxa iha Timor Loro Sa’e: Vizaun jeral ida no komentariu

Situasaun Taxa iha Timor Loro Sa’e komplikadu teb-tebes. Lei ba taxa nian hosi Indonejia sei la’o hela desde UNTAET hahú, maibe la iha administrasaun taxa nebe la’o atu kolekta hosi vendedor no individual sira, so kompanhia sira nebe involve iha mina no gas (Timor Gap) mak sei selu nafatin taxa, no tau osan iha rekening banku fiar to’o harii ona mekanismu taxa propiu ida.

Bea Cukai (Border service) nebe servisu ba kobransa taxa nian ba sasan nebe tama-sai iha fronteiras hahú ona hodi kolekta taxa ba eksporta no importa iha fulan Marsu 2000. Mais ou menus 5% hosi importa, 5% taxa hosi vendedor sira, presu variavel hodi selu taxa ba sasan ruma hanesan alku no kareta. Taxa hanesan eksporta kafe 5% hosi valor koto-nurak nebe kolekta mos ona iha fulan Marsu. Administrasaun taxa nian kikoan, Servisu ba Rendimentu Timor Loro Sa’e nian (ETRS), ofisialmente hahú iha 1 Julhu 2000 hamutuk ho koleksaun hosi taxa servisu ida ho 10% ba hotel sira, restaurante, aluga transporte, no telekommunikasaun.

En jeral, ETRS tenta atu reintrodus versaun simples ida hosi sistema taxa nebe iha hela, no komunidadi Timor oan sira hatene durante okupasaun Indonejia nian. Sira sei hakarak nafatin eskritoriu no numeru ida nebe mak Indonejia sira husik hela. Tipu de taxa nasional Indonejia nian (rendimentu ba sasan luxu sira, propriadadi, fa’an, aumenta Pontus, no ko’a taxa iha oin) ETRS haketak hotu maibe taxa rendimentu (no vensimentu) lalos katak taxa balun, hanesan taxa aumenta Pontus ida (VAT), nebe bele para atu aplika iha Indonejia nia tempu, maibe la’os ba Timor Loro Sa’e, nebe virtualmente laiha produzaun domestiku.

Regulamentu UNTAET 2000/32 konfirma katak laiha taxa seluk ruma nebe tenke kolekta wainhira UNTAET to’o iha Timor Loro Sa’e. Vendedor no individu sira nebe hetan liu 1000 dolar iha tinan 2000 tenke hato’o formulariu taxa rendimentu iha 30 Abríl 2001. Ba tinan 2000 deit, labele kolekta taxa ida hosi rendimentu rihun 20.000 dolar uluk nian. Hahú hosi 1 de Janeiru 2001 sei kolekta tan taxa lubun ida nebe, sei selu iha loron 15 ful-fulan. Residente sira (defini katak “se maka hela iha Timor liu loron 182 nia laran, sira sei selu taxa ba tinan-tinan nian, sekuandu/anaunser nia hela fatin la’os permanente iha Timor Loro Sa’e”) sei la selu buat ida ho vensimentu 100 dolar/fulan, 10% ba vensimentu 100-650 dolar, no 30% ba rendimentu adisional hotu. Sira nebe la’os residente (eksepsaun/pengecualian ba empregadu UNTAET sira ) selu 20% ba rendimentu hotu-hotu.

Prinsipiu baziku hosi kaixa jeral taxa nian iha fatin hotu-hotu mak taxa tenki selu iha fatin nebe osan simu ba, duke hetan hosi rai na’in. Ho lozika ida ne’e, individual sira ho grupu hotu-hotu nebe hakerek tiha ona iha pagina 11 nebe tenki selu taxa, maibe barak mak la selu. Nune’e mos no lei nebe UNTAET liu tiha ona rekere katak vendedor hotu-hotu, inklui mos sira nebe ho kontratu ONU nian ida iha 1948. Konfuzaun oituan, mak ONU rasik iha interese hodi dudu katak vendedor sira ne’e livre hosi selu taxa. Kontratu balun entre ONU ho kompanhia partikular sira hateten katak ONU sei responsabiliza financialmente ba taxa ruma nebe tula ba kompanhia sira nia leten. Tanba ne’e posizaun UNTAET nian atu hetan dolar miliaun bar-barak iha taxa, no liu tan preokupa hodi harii ezemplu ida nebe bele relefekta ba misaun aban-bain rua. Nudar rezultadu, ONU tenke halo desizaun politika ida atu bele hametin ka muda desizaun nebe la’o hela. Kompanhia sira ne’e rasik halo profitu nebe bo’ot teb-tebes iha ne’e, no nune’e tenke selu sira nia parte ba servisu públiku nebe sira uza, no mos ba oportunidade atu sira bele hala’o negosiu iha ne’e.

Asuntu nebe mak halo ita nian laran moras oituan, mak status/situasaun hosi empregadu ONU nian sira nebe livre hosi taxa. Tanba empregadu ONU la selu impostu, miliaun nuluan dolar bar-barak nebe preciza teb-tebes ba povu Timor Loro Sa’e mak la iha. Maibe estadu nia osan tenke gasta atu serve empregadu ONU nian sira. Oituan liu, UNTAET tenke suporta fo aten brani ba planu kontribuisaun empregadu oluntariu hodi suporta governu nebe foin hamriik.


La’o Hamutuk, Instituto Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitoring Reconstrucao  Updated May 12
Saida mak La’o Hamutuk? La’o Hamutuk organizasaun klibur Ema Timor Lorosa’e no Ema Internacional ne’ebe buka atu tau matan, halo analize ho halo relatorio kona ba hahalok (actividade) instuisaun internacional ne’ebe oras ne’e haknaar iha Timor Lorosa’e, liu-liu hahalok sira ne’ebe iha relasaun ho rekonstrusaun fizika no social Timor Lorosa’e nian. La’o Hamutuk fiar katak Povo Timor Lorosa’e mak tenke hakotu iha procesu rekonstrusaun ne’e nia laran no procesu rekonstrusaun ne’e tenke demokratiku no transparante duni.
Staf Timor oan: Inès Martins, Fernando da Silva, Thomas Freitas; Staf Internasional: Pamela Sexton, Mark Salzer; Kuadru Ejekutivu: Sr. Maria Dias, Joseph Nevins, Fr. Jovito Rego de Jesus Araùjo, Aderito Soares
Local Contact:  P.O. Box 340, Dili, East Timor (via Darwin, Australia)  Mobile fone: +61(408)811373;  Telefone Uma: +670(390)325-013
International contact: +1-510-643-4507 Email: laohamutuk@easttimor.minihub.org  Homepage: http://www.etan.org/lh
Boletim La’o Hamutuk: [Tetum PDF format]
Vol. 2, Nos. 1-2 Abríl 2001 Vizaun Jeral Hosi Fundu Ba Rekonstrusaun Timor Loro Sa’e: http://www.etan.org/lh/PDFs/lhbl2n1t.pdf
Vol. 1, No. 4, 31 Dejembru 2000 Banku Mundial iha Timor Loro Sa’e: http://www.etan.org/lh/PDFs/lhbul4tm.pdf
Vol. 1, No. 3, 17 Novembro 2000 Hari Sistema Saude Nasional iha Timor Lorosa’e:  http://www.etan.org/lh/PDFs/LHbul3tm.pdf
Vol. 1, No. 2, 17 Julho 2000 Protesaun ba meio ambiente iha TL: http://www.etan.org/lh/PDFs/bulletin02tetum.pdf
Vol. 1, No. 1, 21 Juñu 2000 Rekonciliasaun: http://www.etan.org/lh/PDFs/bulletin01tetum.pdf

English:
La'o Hamutuk: East Timor Institute for Reconstruction Monitoring and Analysis  Updated May 16
La'o Hamutuk (Tetum for Walking Together) is a joint East Timorese-international organization that seeks to monitor, to analyze, and to report on the reconstruction activities of the principal international institutions. It believes that the people of East Timor must be the ultimate decisionmakers in the reconstruction process and that the process should be as democratic and transparent as possible ...
East Timorese staff: Inès Martins, Fernando da Silva, Thomas Freitas; International staff: Pamela Sexton, Mark Salzer Executive board: Sr. Maria Dias, Joseph Nevins, Fr. Jovito Rego de Jesus Araùjo, Aderito Soares
International contact: +1-510-643-4507  Email: laohamutuk@easttimor.minihub.org  Homepage: http://www.etan.org/lh
La’o Hamutuk Bulletin: http://www.etan.org/lh/bulletin.html
Mar 23 2001 LH: Job announcement for La'o Hamutuk in East Timor: http://www.pcug.org.au/~wildwood/01marjob.htm
Activity Report: Mar 16 2001 LH: http://www.pcug.org.au/~wildwood/01marlhreport.html


Haré:

lia-inglés / lia-tetum / lia-portugés / lia-fransés:
BD: Vizaun Jeral Hosi Fundu Ba Rekonstrusaun Timor Loro Sa’e


Haruka buat lia-foun, reportajen, ai-knanoik ho istória jornalista lia-loos sira ba BACK DOOR nia korreiu ba li’ur elektróniku: wildwood@pcug.org.au
Korreius: BACK DOOR, GPO Box 59 (Kaixa 59), Canberra City (Sidade Canberra), ACT  2601, AUSTRALIA
Se Ita hakarak simu boletin lia-foun semana-semana karik Ita bele email wildwood@pcug.org.au ho liafuan ‘Subscribe BACK DOOR’ iha kabesallu mensajen ne’e. Boletin email sira hakerek prinsipál lia-inglés. Dala balu nia inklui liafuan bahasa, lia-portugés i lia-tetun.
BACK DOOR Boletin Lia-Foun Kona ba Timór Loro Sa’e

Uma-fatin (pájina primáriu) | Lia-tetun | Lia-indonézia | Lia-portugés | Buka website ne’e
Email (korreiu ba li’ur elektróniku): wildwood@pcug.org.au
WEB-fatin (Pájina primáriu): http://www.pcug.org.au/~wildwood