Vol. 2, No. 3 Junho 2001 [pdf 260k] http://www.etan.org/lh/PDFs/bulv2n3T.pdf
Iha Boletim Laran ...
Iha karta loron 18 fulan Abril nian ba Peter Galbraith, chefe Departamentu UNTAET ba “Bidang Politik/Political Affairs” no “Timor Sea/laut Timor,” NGO Forum oficialmente rejeita UNTAET nian konvite atu tur iha panel selesaun ba komisariu konstitusional. NGO Forum mos reitera hanoin nebe fo sai iha nia karta iha loron 17 fulan Marsu ba Konselhu Seguransa ONU nian konaba planu prosesu nebe sei falta hela. Iha tempu ne’e Forum halo proposta tolo:
1) atu estabelece Komisaun Konstitusional hanesan forma mekanismu ba konsulta iha Timor Lorosa’e nian laran;
2) atu fo’o rekursus suficienti atu iha nivel ida bele hare katak Komisaun Konstitusional ne’e iha rekursus suficienti atu hala’o sira nian servisu;
3) atu designa tempo ba konsulta no pelo menos fulan sia ho fulan tolu atu fo’o reportagem.
Hanesan sasan hala’o agora ne’e nomos bazeadu iha directiva husi Administrasaun Transisional, komisaun sira estabelece iha distritu id- idak ho fulan tolu atu hala’o konsulta. Hanesan Forum periudu ne’e badak liu atu hetan partisipasaun sufisienti ho Timor Lorosa’e no sosiedadi hotu, hanesan ne’e la’os posivel iha informasaun efectiva iha procesu konsulta. Tempu be badak mos sei falta buat barak ba prosesu nominasaun, treinu ho lideranca ba sira be atu sai komisarius maibe, Forum bolu komisaun nia objectivu lalos, oinsa mak uza sira nian influencia atu serbisu ho Asembleia Konstituinte (membrus Timor oan sira atu vota ba 30 de Agostu.)
NGO Forum sei hala’o sira nian programa ba fo informasaun publika ho diseminasaun no konsulta iha Konstituisaun iha distritu 13 no mos sei hare atu koordena se bele karik ho UNTAET nia iniciativas. Ao mesmu tempu, Forum sei kontinua foka tempu be precisa atu estende horariu ba independencia especialmente prosesu atu hala’o konstituisaun. Barra signifikativu mudansa iha horariu grupu NGO hare katak “Konstituisaun foun tenki tau hanesan konstituisaun provisori ida no fo mos tempu atu laoba baze buka imput no halo konsulta.”
Haree:
BD:
East Timor National NGO Forum / Forum Nacional ONG Timor Lorosa'e / LSM-LSM
Timor Loro Sa’e
BD: Peoples' Participation / Participação Dos Povos / Partisipasaun Politika
Iha loron 1 fulan Maiu, UNTAET sira nian “Gender Affairs/Urusan Gender” Unit hamutuk ho Nasoes Unidas nian Fundus ba Feto sira (UNIFEM) komesa halao treinu potensial ba kandidatus feto sira. Treinu ne’e hala’o iha fulan Maiu nian laran to’o prinsipiu fulan Junhu no fokus ba partisipasaun politika, halo desizaun no konhecimentu baziku konaba oinsa bele sai kandidatu iha eleisaun oin mai hanesan membru konstituanti. (Iha loron 13 fulan Marsu, Konselhu Nasional rejeita proposta konaba minimu pursentu 30 kuota ba feto iha Asembleia Konstituinte be atu mai, sei tau iha draft no adopta konstituisaun foun ida ba Timor Lorosa’e) Tauga Vulauno husi Ilha Pacifiku Fiji sira nian Komunidade Forum Konstitusional asiste treinu no kontente tebtebes hodi hare esforsu konkretu nebe inklui feto iha Timor Lorosa’e iha prosesu hari konstituisaun. Ida ne’e surpresa ida’ nia hatete hare principiu komesa treinu participantes oituan, be bele kandidata iha eleisaun be atu mai, hatene saida mak konstituisaun no tamba saida mak importante.
Haree:
BD:
East Timorese Women's Issues / Kestaun hosi Feto
BD: Peoples' Participation / Participação Dos Povos / Partisipasaun Politika
Iha loron 1 fulan Maiu 2001, besik trabalhador atus ida ho sira nia apoiantes hamrik iha UNTAET nia oin atu komemora Loron Premeiru de Maiu. Tamba loron 1 fulan Maiu loron nasional feriadu ba UNTAET sira hotu ho mos ETTA sira nian empregadu, feriadu ne’e la’os reconhece iha servisu seluk nebe iha ONU nian liur. Asaun ne’e Uniaun Trabalhadores Socialista Timor (SBST/PST) mak organiza, nomos Confederasaun Trabalhista Timor Lorosa’e no LAIFET (the Labour Advocacy Institute of East Timor). Iha demandas sanulu haruka ba SergioVieira de Mello husi participantes sira iha asaun:
1) asentar ordenadu minimu;
2) hala’o asaun kontra hotel no kompanhias sira nebe viola leis servisu nian;
3) halo empregadu internasional sira selo imposto
4) liberta empregadu lokal sira selu impostu
5) tau limite ba importasaun modo, ho aifuan husi rai seluk;
7) hatun sasan folin sanulu be importante hanesan mina atu tein;
8) estabelece lei progresiva atu tulun direitu trabalhador sira nian;
9) estabalece lei investimentu atu tulun negociu kikoan Timor oan sira nian; no
10) hari servisus foun ba Timor oan sira be servisu.
Iha tan demandas seluk be halo ba konsulta multipartidariu rua ho relasaun ho regulamentu be tempu ne’e iha deit ingles. Rally ne’e se mak ba representantes husi Australian Council of Trade Unions (ACTU), ho International Confederation of free Trade Unions (ACTU), International Confederation husi Free Trade Unions-Asia Pacific Regional Organisation (ICFTU-APRO) no International Labour Organisation-Workers Bureau (ILO-ACTRAV).
Wainhira UNTAET simu kritikas tamba la estabelese lei servisu basiku trabalhador hanesan pagamentu minimu vencimentu ho mos estabelecimentu oras walu loron ida Asaun ne’e fo oportunidade ba ema barak bele fahe ho fo sira nian preokupasaun no experiencia iha servisu. Trabalhador sira kesar katak kompanhia internasional balu oras ne’e dadauk husu sira atu serbisu oras sanulu ka sanulu resin rua loron ida. Trabalhador feto balu hakarak iha regulamentu ida konaba wainhira sira isin rua ka sai ho mos proteksaun kontra deskriminasaun. Adicionalmente, trabalhador sira hatete sira nian frustrasaun tamba salariu kiik los ho diferensa ema sira be nacional ho mos internasional be halo servisu ida deit maibe manan oin seluk. (Iha tinan kotuk ne’e, iha greve barak trabalhador sira nian husi kompanhia internasional , organizasaun, no agencias tamba problema sira ne’e.)
Haree:
BD:
Peoples' Participation / Participação Dos Povos / Partisipasaun
Politika
Sergio de Mello assina akordu ida iha loron 4 fulan maiu ho kompanhia Australiana Haritos East Timor Shipping be halo viagem regular entre Oe-cusse no Dili. Maibe servisu ne’e limitadu deit ba 50 pasageirus kada semana ida iha Ro-ahi Barakasa, maibe cargo vessel ida tama iha fulan sanulo dadauk, be servisu ne’e fo fatin ba ema 150 iha Ro-ahi Barakasa ne’e. Konforme UNTAET Governu Portugues fo ajuda Dolar Amerikanu 200.000 atu subsidia presu ba bilhete no UNTAET sei fo Dolar Amerikanu 175.000 atu hadiak Ro-ahi no mos terminal nia facilidades.
Akordu ida ne’e UNTAET sei hare hanesan “medida intermediaria.” Governu Alemaun nomos Governu Portugues sira nain rua fo sira nia kompromisu atu hetan resolusaun permanente ida; nasaun rua ne’e presentemente ne’e hala’o hela negociasaun atu hetan posivel solusaun tempu naruk. Ana Paula Sequeira husi Conselhu Nasional representante Oe-cusse nian presente iha 4 de Maiu asinatura. Iha 1 de Junhu nia hatete ba La’o Hamutuk, “Sira hateten ba hau katak servisu foun ne’e atu hala’o . iha 23 Maiu semana kotuk ne’e, maibe seidauk hala’o. Ami kole ona hein bebeik. Ami mos preokupa katak kada bilhete nebe karun teb-tebes US $10 kada bilhete para ba deit Oe-cusse, osan ida ne’e la’os ema hotu iha Oe-cuse mak bele selu. Ami precisa solusaun permanente ida.”
Haree:
Oecusse Isolado: ONG Local Halao Precao
ba UNTAET (Pagina 7):
Vol. 1, No. 2, 17 Julho 2000 Protesaun
ba meio ambiente iha TL:
http://www.etan.org/lh/PDFs/bulletin02tetum.pdf
Konforme agencia Lusa, iha loron 5 fulan Maiu, Bispo katolico Basilio De Nascimento husi baucau hato ba’ lideres politicos Timor Loro Sa’e nian, atu labele ansi husi transisaun ba’ independencia. “Hau hare tempo badak liu” Bispo hatete, nia avisa wainhira “tau Karosaria antes de karau.” João Carrascalão, ministro infrastura Timor Loro Sa’e, iha 27 fulan Abril husu ba’ adiamento ba’ fulan ne’en 6 tamba Timor precisa tan tempo atu hamenus tensaun social ho politik. Iha loron 16 fulan Maio, Sergio De Mello lasimu pedidos atu adia eleisaun, nia hateten katak, “Hau respeita opiniaun hotu maibe labele (impossivel) wainhira atu tuir hotu.” Tuir Sergio de Mello, balu lakoi eleisaun, balu hakarak eleisaun iha Junho, e balu hakarak eleisaun wainhira tinan 2002 remata. Administrador UNTAET hatete katak 30 de agosto data lolos ba eleisaun.
Haree:
BD:
Peoples' Participation / Participação Dos Povos / Partisipasaun
Politika
Tuir UNTAET nia lia fuan, prosesu ba’ “Timorizasaun” ba’ governo transitorio avanssa daudaun ona. Iha loron 9 fulan Maiu, Sergio de Mello, administrador transitoriu, halo juramento ba’ Timor oan sanulu resin ne’en 16 “nivel a’as nian” serbisu publikus ba’ Gabinete Edukasaun. Neduni, Serbisu Publikus ho Gabinete Publik ba serbisu nian rekruta tiha ona 8,000 Timor oan ba’ serbisu publikus, wainhira oras ne’e iha 5,000 mak serbisu iha Gabinete Edukasaun.
Haree:
BD:
Capacity Building & 'Timorisation' / à Criação
de Capacidades
Iha loron 22 fulan Maiu, Asia Foundation (husi Estados Unidos) fo sai resultadu “nasional survey konaba votantes sira nian konhecimentu.” Survey ne’e hala’o iha fin de Marsu husi working group NGO Forum ba Edukasaun Votantes sira nian, envolve mos ho intrevistas ho votantes potensiais iha districtus 13 iha rai Timor. Hatudu Timor eleitoradu sira senti positivu pursentu 75 ema ba hare ne’e hanoin katak rai ne’e la’o iha diresaun los no pursentu 94 hatete katak sira atu vota iha eleisaun be mai ne’e. Maibe resultadu ne’e fo’o preokupasaun bo’ot konaba eleisaun. Tuir reportagem, pursentu 30 deit ema sira be halo survei ida ne’e iha konhecimentu halo nusa mak atu halo eleisaun ne’e iha loron 30 fulan Agostu, pursentu 5 deit mak hatene tamba saida mak eleisaun ne’e atu foti sae Asembleia Konstituinte. Ema barak hanoin katak eleisaun ne’e atu hili prezidenti ka atu hili independencia total.
Asia Foundation nian reportagem be sai iha fulan Marsu husi Estadus Unidus bazeia iha National Democratic Institute bazeadu iha 14 fokus grupu diskusaun be hala’o iha Timor Lorosa’e iha fulan Fevereiru. NDI nian reportagem “hatudu klaru los katak ema iha Timor Lorosa’e iha ideias desenvolvidas los konaba demokrasia no mos halo nusa mak governu, ida ho multiplus partidus sira hakarak hare” Kontudu, estudu ne’e hatudu katak enquantu iha neba fohatene katak eleisaun sei hala’o iha neba “iha konhecimentu oituan konaba naturesa tempu eleisaun no partidus politikus sira no sira nian plataforma.” Akordu ho reportagem, balu be familiar ho Konselhu Nasional lakonsidera hanesan korpu representativu ida. No mos, “participantes sira be iha Dili liur ne’e fiar katak iha procesu politiku ho forsa hosi Dili-nia ema boot no sira nebe husi rai liur. “ Ema hatete katak konsulta nebe UNTAET halao nee sei falta hela. “Participantes sira hakarak klarumente lokal sira nia servisu iha transisaun prosesu ne’e.” Chave seluk be preocupa ne’e inklui sasan lei no orden, ho regularmentu Feto nian nebe koalia sobre problema violasaun nian.
Haree:
BD:
Peoples' Participation / Participação Dos Povos / Partisipasaun
Politika
Tetum:
(the most common East Timorese
language)
La’o
Hamutuk, Institutu Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Updated June 27
Saida
mak La’o Hamutuk? La’o Hamutuk organizasaun klibur Ema Timor
Lorosa’e no Ema Internacional ne’ebe buka atu tau matan, halo analize ho
halo relatorio kona ba hahalok (actividade) instuisaun internacional ne’ebe
oras ne’e haknaar iha Timor Lorosa’e, liu-liu hahalok sira ne’ebe iha relasaun
ho rekonstrusaun fizika no social Timor Lorosa’e nian. La’o Hamutuk
fiar katak Povo Timor Lorosa’e mak tenke hakotu iha procesu rekonstrusaun
ne’e nia laran no procesu rekonstrusaun ne’e tenke demokratiku no transparante
duni.
Staf Timor oan: Inès Martins,
Fernando da Silva, Thomas Freitas; Staf Internasional: Pamela Sexton,
Mark Salzer; Kuadru Ejekutivu: Sr. Maria Dias, Joseph Nevins, Fr.
Jovito Rego de Jesus Araùjo, Aderito Soares Durubasa: Benjamin
Sanches Afonso, Tomé Xavier Jeronimo, Maria Bernardino, Manuel Tilman,
Djoni Ferdiwijaya Ilustrador: Sebastião Pedro da Silva, Nan
Porter Design Jeronimo Staf Monitoriu Projektu Judiciariu JSMP:
Christian
Ranheim, Caitlin Reiger, Rayner Thwaites
Local Contact: P.O. Box 340,
Dili, East Timor (via Darwin, Australia) Mobile fone: +61(408)811373;
Telefone Uma: +670(390)325-013
International contact: +1-510-643-4507
Email: laohamutuk@easttimor.minihub.org
Homepage: http://www.etan.org/lh
Boletim La’o Hamutuk: [Tetum PDF
format]
Vol. 2, No. 3 Junho 2001 Fundu Monetariu
Internasional (IMF) iha Timor Lorosa’e: http://www.etan.org/lh/PDFs/bulv2n3T.pdf
Vol. 2, Nos. 1-2 Abríl 2001 Vizaun
Jeral Hosi Fundu Ba Rekonstrusaun Timor Loro Sa’e: http://www.etan.org/lh/PDFs/lhbl2n1t.pdf
Vol. 1, No. 4, 31 Dejembru 2000 Banku
Mundial iha Timor Loro Sa’e: http://www.etan.org/lh/PDFs/lhbul4tm.pdf
Vol. 1, No. 3, 17 Novembro 2000 Hari Sistema
Saude Nasional iha Timor Lorosa’e: http://www.etan.org/lh/PDFs/LHbul3tm.pdf
Vol. 1, No. 2, 17 Julho 2000 Protesaun
ba meio ambiente iha TL: http://www.etan.org/lh/PDFs/bulletin02tetum.pdf
Vol. 1, No. 1, 21 Juñu 2000 Rekonciliasaun:
http://www.etan.org/lh/PDFs/bulletin01tetum.pdf
English:
La'o
Hamutuk: East Timor Institute for Reconstruction Monitoring and Analysis
Updated May 16
La'o Hamutuk (Tetum for Walking
Together) is a joint East Timorese-international organization that seeks
to monitor, to analyze, and to report on the reconstruction activities
of the principal international institutions. It believes that the people
of East Timor must be the ultimate decisionmakers in the reconstruction
process and that the process should be as democratic and transparent as
possible ...
East Timorese staff: Inès
Martins, Fernando da Silva, Thomas Freitas;
International staff: Pamela
Sexton, Mark Salzer Executive board: Sr. Maria Dias, Joseph Nevins,
Fr. Jovito Rego de Jesus Araùjo, Aderito Soares
International contact: +1-510-643-4507
Email: laohamutuk@easttimor.minihub.org
Homepage: http://www.etan.org/lh
La’o Hamutuk Bulletin: http://www.etan.org/lh/bulletin.html
Mar 23 2001 LH: Job announcement for La'o
Hamutuk in East Timor: http://www.pcug.org.au/~wildwood/01marjob.htm
Activity Report: Mar 16 2001 LH:
http://www.pcug.org.au/~wildwood/01marlhreport.html
Haree:
lia-inglés / lia-tetum
/ lia-portugés / lia-fransés:
BD:
Vizaun
Jeral Hosi Fundu Ba Rekonstrusaun Timor Loro Sa’e