Vol. 1, No. 4: 31 Dejembru 2000 [pdf 113k] http://www.etan.org/lh/PDFs/lhbul4tm.pdf
Iha Boletim Laran
Dala barak Banku Mundial hatudu-an nudar atan ida nebe hola resposabilidadi kona ba fundu ne’e. Dala ruma mos Banku Mundial prova ona katak nia lokean ba diálogu ho sektor barak iha sosiedadi iha Timor Loro Sa’e no mos ho ONG internasional sira. No jeralmente Banku mai ho informasaun kona ba ninia projektu. To’o oras ne’e Banku Mundial publika sumáriu badak ida iha lian Indonejia no lian Tetun. Espesialmente Banku Mundial fo fundu ba CEP — maski ho ninia problema sira — nebe mosu nudar esforsu nebe suksesu atu promove demokrasia no kontrola lokal ba inisiativu dejenvolvimentu sira iha baje. (Haré artigu kona ba CEP)
Maski iha kbi’it barak, maibe laiha limitasaun nebe signifikante. Dokumentu boot sira Banku nian kona ba Timor Loro Sa’e barak liu, inklui dokumentu informasaun sira kona ba projektu no dokumentu kalkulasaun projektu iha inglês nebe la dun fo partisipasaun efektivu iha kebijakan ba diskusaun ho mayoria hosi populasaun iha Timor Loro Sa’e. Iha okajiaun hanesan, komisaun Banku nian atu halo evaluasaun eksternal kona ba ninia projektu. Maibe evaluasaun ida ne’e labele fo sai. Liu tan mak diálogu ho konsultasaun nebe involve mos Banku iha tendencia liu ba formalidadi du ke ninia substansia. Iha okasiaun nebe at liu mak sira kontrola maka’as kaju sira nebe personalia Banku nian hala’o ho objektivu nebe badak hela atu bele hetan suporta ba proposta nebe grupu ki’ik oan ruma halo. Ikus liu, Banku nia lisan ida mak — ho ninia dependencia ba pagamentu boot ba ekspertu sira no modelu hosi ninia kna’ar fatin - susar atu bele dada ema hosi liur no partisipasaun hosi baje.
Projektu rehabilitasaun agrikultura no dejenvolvimentu haleu hela ho problema hirak ne’e. Prosesu konsultasaun nebe lori ba to’o iha ninia planeamentu totalmente la to’o. Los bele hala’o lalais planu no implementasaun hosi projektu ne’e. Balun hato’o keixa ona katak Banku maten liu, resultadu hosi pacu atu hasai osan hosi doador sira ba Trust Fund no prosedur sira hosi Banku Mundial. Ne’e akontese mos katak presaun internal ba Banku halo Banku preokupa ho relasaun públika, lori nia ba halo planu projektu nian ho ansi de’it, no nune’e la fo oportunidadi ba partisipasaun boot hosi públiku.
Banku mos defende konsultasaun limitada ba projektu agrikultura hodi fo argumentu katak tipu necesidadi emerjensia la fo fatin ba partisipasaun ekstensivu atu halo planu projektu. Maibe argumentu sira ne’e so bele kompriende wainhira hala’o vaksinasaun ba animal sira no hadia sistema irigasaun, ida ne’e la halós komponente emerjensia sira hosi projektu, hanesan ejemplu hosi Sentru ba Seruisu Agrukultura (PASCs). Maski sei halo hela revijaun ba komponente sira ne’e, komponente sira ne’e sai ona pontu atu hahu diskusaun tuir mai, nebe los katak, sei halo diálogu ne’e sai hosi nia dalan, no potensialmente hakat liu de’it alternativu real sira nebe lolos precija konsiderasaun. Hodi rajaun hirak ne’e aspektu emerjensia hosi projektu agrikultura tenke labele sai parte hosi akordu original projektu nian.
Povu Timor Loro Sa’e precija tempu no rekursu sira atu bele aprende eksperiensia dejenvolvimentu hosi post-konflitu no dejenvolvimentu hosi sociedadi sira seluk. Dejastre ba dejenvolvimentu nebe liu tiha ona — kuantidadi nebe involve mos Banku Mundial — hatudu perigu nebe potensial atu hatama “ekspertu sira” hosi liur atu iha influensia maka’as ba buat nebe mosu iha konstruksaun Timor Loro Sa’e. Ba rajaun hirak ne’e mak troka ba-mai aktivista independente sira iha baje hosi nasaun sira seluk nebe hasoru ona projektu Banku nian nebe kuaje atu hanesan iha Timor Loro Sa’e presija teb-tebes.
Tipikalmente Banku seruisu atu harii Institusaun sira iha nasaun dejenvolvida sira nebe autonomia hosi estadu, maibe harii relasaun ho, no seruisu atu kuda individu nebe a favor ba teknokratiku no aproksimasaun ba “merkadu Livre” ba dejenvolvimentu, nudar dalan ida atu hamoris elite raina'in ba aproksimasaun Banku Mundial nia diak ba problema dejenvolvimentu. Ba buat ida ne’e Banku haluha ona kona ba stratejia dejenvolvimentu rai-na’in.
Dala barak Banku haré rai sira nudar laboratoriu mamuk ida nebe nia bele aplika ninia kebijakan nebe baku tiha ona. Nudar Dokumentu sira kona ba Kalkulasaun Projek ba projektu agrikultura haktuir, “(Timor Loro Sa’e) hahun nia moris ho ‘kuadru mamuk’ ida.” Los katak Timor Loro Sa’e la’os “kuadru mamuk” ida, maibe sociedadi ida ho ninia história nebe unik, ho ninia tradisaun, ho ninia relasaun sosial, ninia kondisaun, no ninia nececidadi. Haré ba faktor sira ne’e hotu no trauma maka’as nebe sira hetan ba tinan 24, katak Timor Loro Sa’e precija tempu no fatin atu bele buka dalan ba ninia dejenvolvimentu. Grupu sira nebe preokupa tenke fo garantia katak Banku bele fo sektor sira bar-barak hosi sociedadi Timor oan sira atu bele hola funsaun signifikante ida iha planeamentu, implementasaun, no kontrola projektu sira du ke sira haruka atu hasoru too pontu ida ne’e.
Banku kontrola osan lubun boot ida hodi povu Timor Loro Sa’e nia naran. Ida ne’e la’os dehan katak Timor Loro Sa’e sei simu osan barak de grasa de’it ba aban bainrua. Tamba ne’e Banku iha responsabilidadi ida atu bele garante katak diskusaun nebe lori ba halo planu projektu sira (ho eksepsaun ba aktividadi sira nebe la kontroversial, ho tipu rehabilitasaun emerjensia) se bele tenke esktensivu no eksklusivu tebes. Ida ne’e nudar ona prosesu intensivu ida nebe precija tempu no seruisu maka’as, ida nebe precija teb-tebes hosi faktu katak Timor Loro Sa’e sei dauk iha Governu ida nebe kontrola no hili tuir demokrasia nian.
Eksperiensia hatudu katak presaun públika bele influensia oin sa Banku hala’o nia seruisu iha nasaun partikular ruma. Maski susar, Timor Loro Sa’e sorte ona hodi iha sektor ONG nebe iha korajen, elite politik nebe relativamente responsivu ba kuantidadi ka ema sira nebe hili iha baje (grassroot constituency), no movimentu solidaridadi internasional ida nebe forte. Hola hamutuk ba, faktor sira ne’e bele halo diferensa atu bele garante katak Banku Mundial serve necesidadi Timor oan sira nian, du ke nia kontráriu.
Baku mak liafuan nebe ami empresta hosi lian Indonejia nian ba liafuan Standardize hosi Inglês.
Tetum:
(the most common East Timorese
language)
La’o
Hamutuk, Instituto Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitoring Reconstrucao
Updated May 12
Saida
mak La’o Hamutuk? La’o Hamutuk organizasaun klibur Ema Timor
Lorosa’e no Ema Internacional ne’ebe buka atu tau matan, halo analize ho
halo relatorio kona ba hahalok (actividade) instuisaun internacional ne’ebe
oras ne’e haknaar iha Timor Lorosa’e, liu-liu hahalok sira ne’ebe iha relasaun
ho rekonstrusaun fizika no social Timor Lorosa’e nian. La’o Hamutuk
fiar katak Povo Timor Lorosa’e mak tenke hakotu iha procesu rekonstrusaun
ne’e nia laran no procesu rekonstrusaun ne’e tenke demokratiku no transparante
duni.
Staf Timor oan: Inès Martins,
Fernando da Silva, Thomas Freitas; Staf Internasional: Pamela Sexton,
Mark Salzer; Kuadru Ejekutivu: Sr. Maria Dias, Joseph Nevins, Fr.
Jovito Rego de Jesus Araùjo, Aderito Soares
Local Contact: P.O. Box 340,
Dili, East Timor (via Darwin, Australia) Mobile fone: +61(408)811373;
Telefone Uma: +670(390)325-013
International contact: +1-510-643-4507
Email: laohamutuk@easttimor.minihub.org
Homepage: http://www.etan.org/lh
Boletim La’o Hamutuk: [Tetum PDF
format]
Vol. 1, No. 4, 31 Dejembru 2000 Banku
Mundial iha Timor Loro Sa’e: http://www.etan.org/lh/PDFs/lhbul4tm.pdf
Vol. 1, No. 3, 17 Novembro 2000 Hari Sistema
Saude Nasional iha Timor Lorosa’e: http://www.etan.org/lh/PDFs/LHbul3tm.pdf
Vol. 1, No. 2, 17 Julho 2000 Protesaun
ba meio ambiente iha TL: http://www.etan.org/lh/PDFs/bulletin02tetum.pdf
Vol. 1, No. 1, 21 Juñu 2000 Rekonciliasaun:
http://www.etan.org/lh/PDFs/bulletin01tetum.pdf
English:
La'o
Hamutuk: East Timor Institute for Reconstruction Monitoring and Analysis
Updated May 16
La'o Hamutuk (Tetum for Walking
Together) is a joint East Timorese-international organization that seeks
to monitor, to analyze, and to report on the reconstruction activities
of the principal international institutions. It believes that the people
of East Timor must be the ultimate decisionmakers in the reconstruction
process and that the process should be as democratic and transparent as
possible ...
East Timorese staff: Inès
Martins, Fernando da Silva, Thomas Freitas;
International staff: Pamela
Sexton, Mark Salzer Executive board: Sr. Maria Dias, Joseph Nevins,
Fr. Jovito Rego de Jesus Araùjo, Aderito Soares
International contact: +1-510-643-4507
Email: laohamutuk@easttimor.minihub.org
Homepage: http://www.etan.org/lh
La’o Hamutuk Bulletin: http://www.etan.org/lh/bulletin.html
Mar 23 2001 LH: Job announcement for La'o
Hamutuk in East Timor: http://www.pcug.org.au/~wildwood/01marjob.htm
Activity Report: Mar 16 2001 LH:
http://www.pcug.org.au/~wildwood/01marlhreport.html