Jul
8 Pacto Unidade Nacional Nian
Deklarasaun resinliu 1 Setembru
"Pacto Unidade Nacional Nian:
Hatene
tiha ona katak iha necessidade atu hamoris no kuda dame no hakmatek iha
ita nia let hanesan alicerce fundamental ida hatu haburas Timor
Lorosae;
Hare ba principios lulik sutar makna nian nebe maka hetan
provação
huso convencão ba dala uluk iha tinan 1998 iha Piniche Portugal;
Hatene tiha ona katak iha necicidade atu kuda iha ita nian let respeita
malu no fiar malu; ... " APODETI
Pro-Refrendum;
ASDT
Associação Sosial Demokrata Timorense; FRETILIN
Frente Revolucianário de Timor Leste Independente; KOTA
Klibur Oan Timor Aswa'in; PD Partido
Demokrático;
PDC
Partido Demokrata Cristão; PDM
Partido
Democrático Maubere; PL Partai Liberal;
PPT
Partido de Povo de Timor; PSD Partido
Social
Democrata Timor Lorosa'e; PST Partido
Socialista
de Timor; PTT Partido Trabalhista Timorense;
UDC/PDC
União Democratica Cristão;
UDT
União Democrática Timorense [Partidu ida-idak tau
asinatura
sira-nian iha lia-kotun. Maibé PARENTIL
no PNT la tau asinatura.]
Boletim La’o Hamutuk:
[PDF formatu]
Vol. 2, No. 3 Junho 2001
Fundu Monetariu
Internasional
(IMF) iha Timor Lorosa’e:
http://www.etan.org/lh/PDFs/bulv2n3T.pdf
Junho
2001 BLH: Fundu Monetariu Internasional (IMF) iha Timor Lorosa’e
Reportajen tau tan 18 Agostu
"Maibe kasian, labele hare IMF husi nian
pratika demokratika. Lahanesan Banko Mundial,
IMF la’os ativa an ba sosiedadi civil iha rai sira nebe mak sira
serbisu
ba. Biar reputasaun idane’e, iha hanoin/harapan katak mos IMF sei hili
nian konseilheiru rasik hodi rona no hare partisipasaun ativa husi
komunidadi
Timoro Lorosa’e hodi hadia estruturas ekonomika iha ne’e."
La’o
Hamutuk, Institutu Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Junho
2001 BLH: Saida Mak Fundu Monetariu Internasiunal?
Artigu resinliu 26 Outubru
"Husi ne’e, la halo hakfodak katak
pratikas
IMF hakarak hasai agendas husi nasaun riku sira iha mundu nian, liuliu
atu hakiak nasaun kapitalista sira nebe mak fo ajuda ba “negociu
livre/perdagangan
tak beraturan” no investimentu nakloke. Maibe IMF hetan kritikas husi
organisasaun
dezenvolvimentu no NGO direitus humanus barak, nune’e mos hanesan husi
guvernu nasiunal husi mundu tomak. Espesialmente iha termus konaba
“ajustamentu
estrutural” tusan nian, ema barak hare IMF hanesan haka’as desisaun
sira
hasoru nasaun kiak sira, nune’e halo susar bo’ot ba populasaun barak."
La’o
Hamutuk, Institutu Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Junho
2001 BLH: Komunidadi Sira Servisu Hamutuk
Artigu tau tan 26 Outubru
"Povu sira lolo liman ba malu atu hodi
husu makaas konaba kontrola hasoru desisaun sira nebe mak afeta ba sira
nian moris no sira nian hela fatin. Grupu servisu transnasiunal ida
konaba
dezenvolvimentu, direitus humanus no meiu ambienti halao soru mutu ida
naran forum organizasaun non guvernamental wainhira iha sorumutu Banku
Mundial no IMF nian. Grupu servisu
ne’e hatete katak cidadaun sira tenki husu ba instituisaun publika
hirak
ne’e atu nune’e bele diriji millhaun dolar bar-barak husi rekursus
publikus
sira ida-idak nebe fo fiar ba sira ba dezenvolvimentu nebe mak
demokratiku,
sosialmente justu no tuir meiu ambiente nebe mak sustentavel."
La’o
Hamutuk, Institutu Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Junho
2001 BLH: Harii Kapasidade Liu-Liu ba Iha Prosesu
Editorial resinliu 21 Setembru
"Konstituisaun
Timor Lorosa’e nian sei sai fundasaun ida importante tebes ba
nasaun
independente. Prosesu ida nebe ema Timor Lorosa’e hakerek konstitusaun
mos importante. Ba ema Timor Lorosa’e mane no feto tenke partisipa iha
prosesu kritikal ida nee. Sira tenki iha informasaun no tempo halo
diskusaun
no haburas sira nian hanoin / opiniaun"
La’o Hamutuk, Institutu
Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Junho
2001 BLH: Lia Badak
Lia-foun tau tan 26 Agostu
Lia-foun no Kestaun
husi 'Boletim
La’o Hamutuk':
Konsulta
iha Konstituisaun;
Partisipasaun
Politika hosi Feto; Traballadór;
Oecusse
Isolado; Bispo katolico Basilio
De
Nascimento;
Timorizasaun;
Nasional
survey konaba votantes sira nian konhecimentu.
Junho
2001 BLH: Lia Badak: Oecusse Isolado
Lia-foun resinliu 26 Agostu
"Sira hateten ba hau katak [Ro-ahi]
servisu
foun ne’e atu hala’o . iha 23 Maiu semana kotuk ne’e, maibe seidauk
hala’o.
Ami kole ona hein bebeik. Ami mos preokupa katak kada bilhete nebe
karun
teb-tebes US $10 kada bilhete para ba deit Oe-cusse, osan ida ne’e
la’os
ema hotu iha Oe-cuse mak bele selu. Ami precisa solusaun permanente
ida.”
Ana Paula Sequeira husi Conselhu Nasional representante Oe-cusse
Junho
2001 BLH: Lia Badak: Traballadór
Lia-foun tau tan 26 Agostu
"Iha loron 1 fulan Maiu 2001, besik
trabalhador
atus ida ho sira nia apoiantes hamrik iha UNTAET nia oin atu komemora
Loron
Premeiru de Maiu. ... Wainhira UNTAET simu kritikas tamba la estabelese
lei servisu basiku trabalhador hanesan pagamentu minimu vencimentu ho
mos
estabelecimentu oras walu loron ida Asaun ne’e fo oportunidade ba ema
barak
bele fahe ho fo sira nian preokupasaun no experiencia iha servisu."
La’o
Hamutuk, Institutu Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Junho
2001 BLH: Lia Badak: Konsulta iha Konstituisaun
Lia-foun resinliu 26 Agostu
"Iha karta loron 18 fulan Abril nian ba
Peter Galbraith, chefe Departamentu UNTAET ba “Bidang Politik/Political
Affairs” no “Timor Sea/laut Timor,”
NGO
Forum oficialmente rejeita UNTAET nian konvite atu tur iha panel
selesaun
ba komisariu konstitusional. NGO Forum mos reitera hanoin nebe
fo
sai iha nia karta iha loron 17 fulan Marsu ba Konselhu Seguransa ONU
nian
konaba planu prosesu nebe sei falta hela."
La’o Hamutuk,
Institutu Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Junho
2001 BLH: Lia Badak: Nasional survey konaba votantes sira nian
konhecimentu
Lia-foun tau tan 26 Agostu
"Iha loron 22 fulan Maiu, Asia Foundation
(husi Estados Unidos) fo sai resultadu “nasional survey konaba votantes
sira nian konhecimentu.” Survey ne’e hala’o iha fin de Marsu husi
working
group NGO Forum ba Edukasaun Votantes
sira
nian, envolve mos ho intrevistas ho votantes potensiais iha districtus
13 iha rai Timor. Hatudu Timor eleitoradu sira senti positivu pursentu
75 ema ba hare ne’e hanoin katak rai ne’e la’o iha diresaun los no
pursentu
94 hatete katak sira atu vota iha eleisaun be mai ne’e. Maibe resultadu
ne’e fo’o preokupasaun bo’ot konaba eleisaun."
La’o Hamutuk,
Institutu Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Junho
2001 BLH: Lia Badak: Partisipasaun Politika hosi
Feto
Lia-foun tau tan 26 Agostu
"Iha loron 1 fulan Maiu, UNTAET sira nian
“Gender Affairs/Urusan Gender” Unit hamutuk ho Nasoes Unidas nian
Fundus
ba Feto sira (UNIFEM) komesa halao treinu potensial ba kandidatus feto
sira. Treinu ne’e hala’o iha fulan Maiu nian laran to’o prinsipiu fulan
Junhu no fokus ba partisipasaun politika,
halo desizaun no konhecimentu baziku konaba oinsa bele sai kandidatu
iha
eleisaunoin
mai hanesan membru konstituanti."
La’o Hamutuk, Institutu
Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Boletim La’o Hamutuk:
[PDF formatu]
Vol. 2, Nos. 1-2
Abríl
2001
Vizaun Jeral Hosi Fundu
Ba Rekonstrusaun Timor Loro Sa’e:
http://www.etan.org/lh/PDFs/lhbl2n1t.pdf
Abríl
2001 BLH: Vizaun Jeral Hosi Fundu Ba Rekonstrusaun Timor Loro Sa’e
Reportajen tau tan 27 Juñu
"Povu Timor Loro Sa’e frekuentemente foti
lia-husu/ kestaun kona ba miliaun/tokon atus bar-barak dolar nebe suli
mai iha rai laran ne’e hahún hosi fulan Setembru 1999. Liu tan,
ne’e hotu la mos, kona ba osan sira ne’e ba iha nebe. Falta de matenek
no transparansia hosi públiku no sira nia partisipasaun iha buat
hirak nebe iha relasaun ho fundus nebe’e halo ema balun to’o ba
konkluzaun
katak iha buat ruma nebe la los. Nune’e mos, iha persepsaun ida nebe
mo-mos,
bele dehan nivel hosi fundus, iha neba mosu progresu nebe la
to’o
atu harii fali Timor Loro Sa’e."
La’o Hamutuk, Institutu
Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Abríl
2001 BLH: Faktos Kona Ba We Botir
Reportajen tau tan 27 Juñu
"Botir plastiku mamuk nian iha quartel
UNTAET nia liur. Ida ne’e bidon recycle (mengembalikan) ida, maibe sei
barak tan; botir barak mak sei soe namakare halo foer. ... Estimasaun
distribuisaun
ba tinan ida: botir 10,5 miliaun ... Estimasaun ba kustus tinan ida
nian
laran: 4 miliaun dolar"
La’o Hamutuk, Institutu Timor Lorosa’e
ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Abríl
2001 BLH: Ekipamentu sira presiza husik hela wainhira UNTAET fila
Reportajen tau tan 27 Juñu
"Laiha politika ida nebe konsistente kona
ba dispozisaun hosi ekipamentu no sasán nebe sosa ba misaun dame
ONU nian. Iha misaun sira nebe liu tiha ona, dala ruma ekipamentu sira
ne’e husik hela iha rai-laran wainhira ONU hit ain. La’o Hamutuk husu
ba
estadu sira hosi membru ONU nian, nebe liu hosi ONU kolektivamente
“na’in”
ba ekipamentu sira ne’e, atu bele mantein diak ekipamentu sira ne’e.
Wainhira
ekipamentu sira ne’e iha kondisaun diak no ETTA preciza, ONU bele fo
hela
sasán sira ne’e ba governu foun nudar hahalok diak ida ka fa’an
ho folin ida nebe presiza konsidera mos kona ba depresiasaun nebe
maka’as
no gastus ba ONU atu tula sasán sira ne’e iha roo hodi sai hosi
Timor Loro Sa’e."
La’o Hamutuk, Institutu Timor Lorosa’e
ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Abríl
2001 BLH: Komentariu: Taxa iha Timor Loro Sa’e
Komentáriu tau tan 24 Jullu
"Situasaun Taxa iha Timor Loro Sa’e
komplikadu
teb-tebes. Lei ba taxa nian hosi Indonejia sei la’o hela desde UNTAET
hahú,
maibe la iha administrasaun taxa nebe la’o atu kolekta hosi vendedor no
individual sira, ... Regulamentu UNTAET 2000/32 konfirma katak laiha
taxa
seluk ruma nebe tenke kolekta wainhira UNTAET to’o iha Timor Loro Sa’e.
... Prinsipiu baziku hosi kaixa jeral taxa nian iha fatin hotu-hotu mak
taxa tenki selu iha fatin nebe osan simu ba, duke hetan hosi rai na’in.
... Tanba empregadu ONU la selu impostu, miliaun nuluan dolar bar-barak
nebe preciza teb-tebes ba povu Timor Loro Sa’e mak la iha. ... Oituan
liu,
UNTAET tenke suporta fo aten brani ba planu kontribuisaun empregadu
oluntariu
hodi suporta governu nebe foin hamriik."
La’o Hamutuk, Institutu
Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Abríl
2001 BLH: Komisaun As ONU nian ba Direitu Emar nian (UNHRC) fasilita
impunidade
Indonejia
Editorial tau tan 21 Jullu
"Iha loron 6 fulan fevereiru 2001, Mary
Robinson, nudar portavos ONU nian ba direitu emar nian, fo sai
relatoriu
ida kona ba situasaun direitu emar nian iha Timor Loro Sa’e. Relatoriu
ne’e nudar progresu hosi sorumutu UNHRC tinan liu ba. Iha tempu neba,
ulun
komisaun nian rekere atu relatoriu hosi portavos komisaun ba soromutu
2001
iha Genebra. Relatoriu ne’e tenke fo sai informasaun no analiza kona ba
buat sira nebe iha relasaun ho investigasaun no prosekuzaun kona ba
hahalok
a’at hasoru humanidade nebe hala’o iha Timor Loro Sa’e durante
Indonejia
okupa teretoriu ne’e. Kona ba ne’e, relatoriu ne’e falha bo’ot. ...
Povu
Timor Loro Sa’e – hanesa mos sira seluk nebe funu ba demokrasia no
dereitu
emar nian iha Indonejia laran – merese atu simu diak liu tan : lia los
no justica."
La’o Hamutuk, Institutu Timor Lorosa’e ba Analiza
no Monitor Reconstrusaun
Abríl
2001 BLH: Problema Osan: Propriadadi no Prosesu
Editorial resinliu 12 Jullu
"Ema internasional sira nebe fo suporta
ba Timor Loro Sa’e, servisu ho organizasaun lokal sira, bele hola
funsaun
importante ida hodi garante ba fundu barak tan, no nivel kontrola nebe
bo’ot sobre fundu sira hosi Timor oan sira. Ba ida ne’e, solidaridade
internasional
sira bele husu sira nia estadu atu fo suporta jenuinu barak liu tan
(iha
termus fundu sira no poder politika ) ba Timor Loro Sa’e. UNTAET bele
hahú
suporta aktivisme direitus humanus ida ne’e hodi hasai tiha pratika
diskuzaun
sekreta kona ba problema orsamentu."
La’o Hamutuk, Institutu
Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Fev
3 STL: Bispo Carlos Ximenes Belo husu atu bele harii “Timor Gap Watch”
Lia-foun resinliu 7 Jullu
“Ha’u ladun fiar uituan ho liafuan sira
nebe hateten katak ita sei sai nasaun nebe riku tanba mina, ... Ita sei
sai nasaun nebe riku wainhira honorarium (royalties) ne’e uza atu
dezenvolve
nasaun, la’os atu koruptor sira mak gasta. ... Wainhira iha badan nebe
kontrola (watch-dog), ha’u fiar katak Timor Loro Sa’e sei sai nasaun
nebe
riku, ... Maibe se laiha ita sei bele sai hanesa nasaun balun iha
Afrika
nebe taxa ba mina nian uza fali atu hariku na’ok-teen sira, la’os
povu.”
Bispo Carlos Ximenes Belo
Boletim La’o Hamutuk:
[PDF formatu]
Vol. 1, No. 4, 31 Dejembru
2000
Banku Mundial iha Timor
Loro Sa’e:
http://www.etan.org/lh/PDFs/lhbul4tm.pdf
Dezembru
2000 BLH: Demokrasia ho Banku Mundial iha Timor Loro Sa’e
Editorial resinliu 18 Maiu
"Eksperiensia hatudu katak presaun
públika
bele influensia oin sa Banku hala’o nia seruisu iha nasaun partikular
ruma.
Maski susar, Timor Loro Sa’e sorte ona hodi iha sektor ONG nebe iha
korajen,
elite politik nebe relativamente responsivu ba kuantidadi ka ema sira
nebe
hili iha baje (grassroot constituency), no movimentu solidaridadi
internasional
ida nebe forte. Hola hamutuk ba, faktor sira ne’e bele halo diferensa
atu
bele garante katak Banku Mundial serve necesidadi Timor oan sira nian,
du ke nia kontráriu."
La’o Hamutuk, Institutu Timor
Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Boletim La’o Hamutuk:
[PDF formatu]
Vol. 1, No. 3, 17 Novembro
2000
Hari Sistema Saude
Nasional
iha Timor Lorosa’e:
http://www.etan.org/lh/PDFs/LHbul3tm.pdf
Novembru
2000 BLH: Hari Sistema Saude Nasional iha Timor Lorosa’e
Reportajen tau tan 1 Novembru 2001
"Ema barak
nebe iha interse maka’as atu evolve sistema saudi nian fo kritika
bar-barak
kona ba dejenvolvimentu iha aspektu ida ne’e. Kritiku nebe ema barak
hatene
(Common) mak kona ba konsultasaun nebe
ladun
to’o ho populasaun lokal, ONG internasional no partner lokal sira
nebe
involve iha sektor saudi. Nune’e mos ema barak ladun fiar katak fundu
la
dun adekuadu atu bele fo garantia ba standar saudi minimu no
sustainabilidadi
praju-naruk em termus provisaun
servisu
saudi nian. Iha linha nebe hanesan iha mos concerns
kona ba sasan tekniku nebe la to’o iha fatin atu hala’o treinu ba.
... Konstrusaun ba facilidadi saudi nian nudar area ida nebe kompanhia
lokal sira potensialmente bele partisipa. Maibe tamba Banku
Mundial ho DHS rekere standar nebe as teb-tebes ba kontrator sira,
no aceita de’it tawaran kontrak ba grupu hosi klinika lima, ida ne’e la
dun fo fiar katak timor oan sira nebe halo bisnis (ONG
lokal ka internasional) sei simu kontratu ruma. Atu kaer projektu
hirak
ne’e precija kapital no kapacidadi nebe boot teb-tebes). Resultadu nebe
ita bele hetan hosi ne’e mak osan tokon ba tokon
sei ba para hotu iha malae sira nia liman. Osan sira ne’e sei la
hela
iha Timor atu ajuda hodi hametin ekonomia lokal."La’o
Hamutuk, Institutu Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Novembru
2000 BLH: Saude, Oekusi, Deskulpas, no Mina: Koneksaun Timor Lorosa’e
ho
Australia
Editorial resinliu 23 Janeiru
" ... justisa
basika haruka atu Canberra rekonhece no husu deskulpa tan sira nia
passadu
nebe halo moe tebes. Manifestasaun konkretu kona ba akto ida ne’e sei
fo
fatin ba Timor Lorosa’e atu menikmati, tanpa sanksi, beneficius hotu
nebe
sei hetan husi depositu mina no gas natural iha Timor
Gap. Gestu ida ne’e sei diak duni ba Australia nia bem-estar
politika.
Ne’e mos sei fo rekursu financial ba Timor Lorosa’e nebe precisa tebes,
atu nune’e bele garante acessu diak tebes ba Timor Lorosa’e oan sira
atu
hetan ajuda ba sira nia saude saugate deit ho kualidade diak, no mos
atu
hari’i infrastrutura social ekonomika nebe necessariu hodi hamenus sira
nia kiak, nebe ema moras barak maka eksperiencia (liu tiha ona)."La’o
Hamutuk, Institutu Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Boletim La’o Hamutuk:
[PDF formatu]
Vol. 1, No. 2, 17 Julho
2000
Protesaun ba meio
ambiente
iha TL:
http://www.etan.org/lh/PDFs/bulletin02tetum.pdf
Jullu
2000 BLH: Ajuda Internasional ba Timor Lorosa’e: Misericordia?
Editorial resinliu 4 Abríl
"La’o Hamutuk husu ba nain ulun
UNTAET tahan atu fo osan ba Timor Lorosa’e nudar “misericordia”, ita
tenke
hare sira nudar modesto hanesan compesacao husi governo nebe fahe sira
nian responsabilidade ba povo Timor Lorosa’e nia terus no destrucao
nacao-la’os
deit iha Septembro 1999, maibe durante 24 anos nia laran."
La’o
Hamutuk, Institutu Timor Lorosa’e ba Analiza no Monitor Reconstrusaun
Boletim La’o Hamutuk:
[PDF formatu]
Vol. 1, No. 1, 21
Juñu
2000
Rekonciliasaun:
http://www.etan.org/lh/PDFs/bulletin01tetum.pdf
Juñu
2000 Y-HAK: Lopes: Rekonciliasaun Housi Lei Nia Roman
Artigu resinliu 23
Fevreiru
"Principio katak rekonciliasaun tenke
bazeia iha esforsu atu fo justisa ba sociedade, liu-liu ba mutun na’in
sira (victima). ... Bazeia ba lia-los ne’e mak ita bele hateten katak
procesu
lei nian la’o. Procesu lei nian ne’e bele la’o iha tribunal (tribunal
formal)
no mos bele la’o tuir dalan ne’ebe la-os tribunal, hanesan mekanismo
fukun
(mekanisme adat). Substancia rua ne’e, justisa ho lia-los, bele hala’o
hanesan no dala ida de’it, ho hanoin katak sira na’in rua tulun malu.
Procesu
lei nian bele mos hala’o uluk atu buka lia-los, no dala ruma ita hetan
tiha ona lia-los, tuir mai ita lori problema ne’ebe iha ba tribunal."
Aniceto
Guterres Lopes, Direktor,
Yayasan HAK